Kladovo

 

  • Dijana


    Dijana



    Arheološki lokalitet Dijana nalazi se na obali Dunava, između hidroelektrane „Đerdap 1“ i Kladova. Bivše rimsko vojno utvrđenje bilo je aktivno u periodu od I do VI veka nove ere. Bio je skoro kvadratnog oblika, zaobljenih uglova, sa kulama postavljenim duž unutrašnje strane bedema. Imao je četiri kapije koje su bile obezbeđene kvadratnim kulama. Nastanak prvog kamenog utvrđenja poklapa se sa vladavinom imperatora Trajana. Iako su dosadašnja istraživanja dala vredan arheološki materijal, najveći deo lokaliteta još uvek je neistražen.


    Diana

     

    Diana

     

    Diana

    Diana

     

    Diana

     

    Diana



    Turistička karta Diana - karta

     

     

  • Kladovo


    Kladovo



    Kladovo je smešteno na obali Dunava, nekoliko kilometara od završetka Đerdapske klisure. Pored brojnih istorijskih spomenika u okolini (Dijana, Fetislam...) i prirodnih lepota (Nacionalni park „Đerdap“, Vratna...), Kladovo sa novom halom sportova „Jezero“ pruža  dobre uslove za sportske pripreme. U centru grada je uređena plaža na Dunavu, a sa pristaništa nedaleko od nje, u letnjoj sezoni polazi turistički brod koji vozi kroz Đerdapsku klisuru. Graničnim prelazom na hidroelektrani „Đerdap 1“, Kladovo je povezano sa Rumunijom. Nalazi se na Đerdapskoj magistrali koja povezuje Beograd sa Bugarskom.

     

    Kladovo

     

    Kladovo

     

     

     

     

    Kladovo

     

    Udaljenost
    Beograd 260 km
    Niš 220 km

    Istočna Srbija - Turistička karta

    Kladovo - turistička karta

     

  • Lepenski Vir


    Lepenski Vir




    Lepenski Vir se na arheološkoj karti Evrope pojavio 1967. godine. Kada su nekoliko godina ranije, na obali Dunava u Đerdapu započeta prva iskopavanja da bi se istražilo maleno naselje iz kamenog doba, niko nije ni slutio o kakvom se značajnom nalazištu radi. To je postalo očigledno posle samo dve godine, sa otkrićem planski građenih staništa, pločica sa urezanim znacima sličnim pismu, skulptura od kamena i grobova iz kojih se puno saznalo o religijskim ritualima.

     

    Lepenski Vir

     

    Osnivači kulture Lepenskog Vira su potomci evropske populacije iz starijeg kamenog doba. Pre oko 20.000 godina, pred kraj ledenog doba, zajednice ove populacije su nastanile pećine u Đerdapu. Kada su temperature porasle i uslovi za život pod vedrim nebom postali podnošljivi, pripadnici ovih zajednica su počeli da izlaze iz pećina. Uslovi za život u Đerdapu su tada bili gotovo idealni: osim što je omogućavao ribolov, Dunav je tada bio čist pa je bilo vode za piće u izobilju, okolne šume su bile  pune divljači, a nije nedostajalo ni drva za ogrev i jestivih plodova. Sve to je uticalo da civilizacija Lepenskog Vira tako dugo traje. Ipak, bilo je i određenih problema. Sa jedne strane staništa bio je Dunav, a sa druge strme padine okolnih planina, što je učinilo da prostor koji jedno naselje koristi bude veoma mali.

     

    Lepenski Vir

     

    Pored izolacije, ključni faktor koji je oblikovao kulturu Lepenskog Vira bio je prirodni priraštaj. S obzirom da teren nije dozvoljavao raseljavanja, bilo je neophodno organizovati postojeća naselja za život brojnijih zajednica. Zbog toga se staništa više ne grade proizvoljno, već po određenom pravilu. Naselja imaju potkovičastu formu i neku vrstu trga i kuće u centru, koji su se verovatno koristili za određene rituale. Umrli se sada sahranjuju van naselja, a samo muškarci i žene koji su doživeli duboku starost se sahranjuju na trgu ili iza ognjišta. Nekako u isto vreme se osnivaju i sezonski logori da bi se izvori hrane iskoristili na najbolji način. Tako dolazi do stvaranja sedelačko – pokretne ekonomije, što dovodi do ekonomske dobiti, ali i do podele rada i specijalizacije. Članovi sezonskih logora su verovatno bili muškarci. Svaki od njih se isticao po određenim sposobnostima pa je došlo do podele na lovce na određenu divljač, sakupljače plodova, sakupljače sirovina... Paralelno sa tim, u statičkom delu zajednice žene i deca obrađuju sirovine, hvataju kornjače i vodene ptice i  obavljaju još niz drugih zaduženja. Grobovi iz ovog perioda ukazuju na složenost pogrebnih rituala. Kako u tom periodu još uvek nije došlo do formiranja privatnog vlasništva, na osnovu grobova se može zaključiti da je u društvu postojala određena hijerarhija. Položaj u hijerarhiji bio je najverovatnije određen veštinama pojedinca.

     

    Lepenski Vir

     

    Ključni faktor koji je uticao da zajednica funkcioniše i da svako obavlja svoje dužnosti bila je religija. Uz kućna ognjišta su pronađene monumentlne kamene skulpture od oblutaka koji su modelovani uglavnom kao ribe, jeleni ili pak ribolike ljudske glave. Ništa od ovoga nije slučajno. Oblutak nastaje u vodi pa se tako članovi zajednice dovode u vezu sa vodom i kamenom. Zatim se stavlja uz ognjište čime se povezuje sa vatrom – elementom koji simbolizuje svetlost i toplotu sunca. Konačno, oblutak se oblikuje u životinje koje se najčešće love i predstavljaju izvor života. Sve ove činjenice dovode do pretpostavke da se najverovatnije oblutak smatrao nekim prastarim jajetom iz kog se rađa život, pre svega ribolika bića koja su i naši prapreci, a zatim ribe, jeleni i ostala divljač.

    U razdoblju kada religija i umetnost dostižu najviši nivo, na polju ekonomije dolazi do dva ogromna uspeha: pripitomljene su prve životinje i neke vrste divljih žitarica. Pronađeni ostaci flore i faune pokazuju da je ipak prošlo nekoliko vekova od prvih uspeha na ovom planu pa do ozbiljnije zemljoradnje i stočarstva.

    Pojava novih ekonomskih odnosa dovela je vremenom do rušenja tradicionalnih društvenih odnosa i do nestanka religije i monumentalne umetnosti Lepenskog Vira. Gde su njegovi stanovnici nestali nije poznato. Smatra se da su oko 4500. godine pre nove ere krenuli u potragu za većim obradivim površinama čime se život u Lepenskom Viru zauvek ugasio.

    *Fotografije iz ove galerije su iz arhive Nacionalnog parka Đerdap

     

     

     

  • Trajanov most


    Trajanov most



    Trajanov most, podignut za samo dve godine, od 103. do 105. godine, omogućio je velikom rimskom imperatoru Trajanu po kojem i nosi ime, da iz tadašnje Gornje Mezije pređe Dunav i osvoji Dakiju. Ovo je prvi most koji je sagrađen na donjem Dunavu, u blizini Kladova sa srpske i Turn Severina sa rumunske strane i preko hiljadu godina smatran je za najduži most ikada sagrađen, s obzirom na to da je  bio dugačak nešto više od hiljadu metara.



    Izgradnja mosta preko Dunava, koji je na ovom mestu širok oko 800 metara, poverena je najvećem arhitekti tog vremena, Apolodoru iz Damaska, a radi izgradnje mosta Dunav je pregrađivan, a njegov tok više puta preusmeravan, te su  stubovi uglavnom građeni na suvom. Ova, za to vreme impozantna građevina, nažalost, nije dugo bila u upotrebi. Prema nekim izvorima most je srušen po Hadrijanovom naređenju, već 20 godina nakon što je sagrađen, dok drugi izvori govore da je most srušen po naređenju Aurelijana (270 – 275) kada su Rimljani pod naletom varvarskih plemena napustili Dakiju. Ređi su oni koji tvrde da se most raspao prirodnim putem, zbog dejstva vode, mnogo kasnije.


    Poslednja arheološka istraživanja ovog mosta, sprovedena 2003. godine, pokazala su da je ukupna dužina mosta bila 1.097,5 metara, a širina 14,5 metara, dok je razmak između stubova oko 55 metara. Video snimanja podvodnih ostataka stubova mosta, pored uklesanih kamenih blokova zabeležila su i mnogobrojne drvene ostatke, na kojima se i nakon više od 19. vekova pod vodom i dalje mogu uočiti godovi. I danas se mogu videti ostaci prvih stubova na obe obale Dunava, dok je izgled mosta ovekovečen i u Rimu, uklesan na Trajanovom stubu.

     

  • Tvrdjava Fetislam


    Fetislam



    Tvrđavu Fetislam u Kladovu, podigli su Turci. Na upravu srpskom narodu predata je 1867. godine. Na žalost više podataka o tvrđavi Fetislam nemamo jer nam muzej iz Kladova nije izašao u susret da nam da bilo kakve informacije o tvrđavi Fetislam i lokalitetu Dijana.


    Tvrdjava Fetislam

     

    Tvrdjava Fetislam

     

    Tvrdjava Fetislam

     

    Tvrdjava Fetislam

     

    Fetislam - karta

    Turistička karta istočne Srbije

     

Additional information