Vrsac

 

  • Put vina Vršac


    Put vina Vršac



    Iako prvi pisani izvori o vinogradarstvu u vršačkom kraju potiču iz 15. veka, na osnovu nekih izvora postoje pretpostavke da vinogradarstvo u ovom kraju datira od vremena Rimljana. Veliki napredak vinarstva u Banatu se desio u 18.veku za vreme kolonizacije pod vladavinom Marije Terezije. Vinogradarstvo je postala značajna privredna grana zbog čega se vinova loza nalazi u grbu grada Vršca još od 1804 .godine.

    Vršački vinogradi se prostiru na brdima oko Vršca, koja predstavljaju krajnje obronke Karpata. Klima je kontinentalna, a od zemljišta preovlađuje smonica i gajnjača. Povoljni geografski i klimatski uslovi doprineli su da ovaj kraj postane jedan od najznačajnijih vinogradarskih regiona u Srbiji. Od mnogih kvalitetnih vina ovog područja, naročito se ističu šardone, rajnski i italijanski rizling, muskat otonel, banatski rizling.

    Podrum Vršačkih vinograda može da primi 3400 vagona vina. Izgrađen je sedamdesetih godina prošlog veka u obliku slova Y - početno slovo za Jugoslaviju. Jedan je od nekoliko najvećih vinskih podruma u Evropi.

    Šta videti

    Pored vinskih podruma i uživanja u specijalitetima lokalne kuhinje, doživljaj upotpunjuje i grad Vršac koji je sa velikim brojem zgrada iz 18.i 19.veka, jedan od najlepših gradova Srbije. Zanimljivo je posetiti i podrume u selu Gudurica koje ima samo 1500 stanovnika, ali čak 22 nacionalnosti. U toku letnjih meseci preporučujemo posetu belocrkvanskim jezerima.

    Grad Vršac se nalazi na samoj granici sa Rumunijom, 90 km od Beograda. Vožnja autobusom od Beograda do Vršca traje oko 2 sata. Grad ima oko 40.000 stanovnika.


     

  • Vršac


    Vršac



    Vršac je grad barokne arhitekture, zelenih parkova i šetališta, kao i brojnih izletišta na Vršačkom bregu. Najznačajnije znamenitosti su Vladičanski dvor, Nikolajevska crkva (pravoslavna), Crkva Sv. Gerharda (katolička), Gradski muzej, kuća Jovana Sterije Popovića, Rumunska pravoslavna crkva, centar grada kao arhitektonska celina. Od znamenitosti van grada treba pomenuti Vršačku kulu i manastir Mesić.



    Pored aritektonskih vrednosti, Vršac je poznat i po vinogorju, ali i kao grad koji je dao velika imena srpske kulture: dramaturg Jovan Sterija Popović, slikar Paja Jovanović i pesnik Vasko Popa.

    Vršac se nalazi na železničkom pravcu Beograd – Bukurešt, na samoj granici sa Rumunijom i ima oko 55.000 stanovnika.

    Vršac se inače prvi put pominje pod tim imenom početkom XV veka u pismu ugarskog kralja Zigmunda. Imao je tokom istorije razna imena, ali je u svima osnova bila srpska reč vrh. Smatra se da je ime dobio po vrhu na Vršačkim planinama, koji je sa 641 m, najviši u Vojvodini.


    Vrsac

     

    Vrsac

     

    Vrsac

     

    Vrsac

     

    Vrsac

     


     

  • Vršačka kula


    Vršačka kula



    Vršačka kula je simbol grada Vršca i okoline. Smatra se da je kulu najverovatnije posle pada Smedereva i Srbije podigao despot Đurađ Branković 1439. godine. Tvrđava se nalazi na brdu visokom 399 m.



    Posle velikog Austrijsko - turskog rata u kom su Turci skoro potpuno potisnuti iz Bačke i Srema, Karlovačkim mirom 1699. godine predviđeno je rušenje svih utvrđenih gradova duž Dunava i Tise da se ne bi mogli koristiti u vojne svrhe. Rušenje Vršačke kule započeto je 1701. godine. Sačuvana je samo donžon kula visoka 19.85 m. Strane su široke 13.8 i 11 m. Pored donžon kule, postojala je i jedna manja polukružna kula. Utvrđenje je bilo dugačko 46 m i široko 18 m.



    Turci su Vršačku tvrđavu zauzelu 1456. godine u sklopu priprema za napad na Beograd i držali su ga sve do 1716. kada je pripao Austrijancima. Tokom turske vladavine lokalni Srbi i Rumuni su podigli bunu 1594. godine (Banatska buna) u kojoj su oslobodili Vršačku kulu i okolinu. Iz te bune, ostao je upamćen jedan zanimljiv događaj. Tokom turske opsade grada, turski aga izazvao je na dvoboj srpskog vojvodu Janka Lugošana. Janko mu je izašao na dvoboj i pobedio ga, a sam događaj je postao simbol grada Vršca. U grbu grada, prikazana je ruka sa mačem i odsečenom turskom glavom iznad kule.


     

Additional information