Ukrajinsko venčanje


Venčanje u ukrajinskom stilu postaje sve popularnije. Običaji vezani za njega još su očuvani u skoro originalnoj formi u ukrajinskim selima. Karakteristike tradicionalnog ukrajinskog venčanja su vesele svečanosti, tradicionalna kuhinja, izvezene košulje, suncokreti i mak, šarene mašne i potkovice. Sam proces venčanja je veoma živopisan i sastoji se iz nekoliko faza.



Prvi korak je prosidba mlade. Uvaženi ljudi odabiraju se kao predstavnici budućeg mladoženje, i nazivaju ih „starine“. Oni su često mladoženjini krsni kumovi. Ti ljudi zaslužni su za to da li će doći do zasnivanja nove porodice ili će mladi „kupac“ biti odbijen tradicionalnim ukrajinskim običajem „davanja bundeve“. Ponekad mladoženjini roditelji ili braća i sestre prate „starine“. Razgovor se obično odvija u duhovitom maniru. Buduća mlada za to vreme sedi u drugoj sobi. Ukoliko joj se mladić dopadne, ona peškirima kiti starine, a budućem mužu poklanja vezenu maramicu. Ukoliko joj se, pak, mladić ne dopadne onda ona vraća hleb starinama, a proscu daje bundevu kako ne bi otišao iz kuće praznih ruku. Važno je naglasiti da je u ukrajinskoj porodici glavnu reč po pitanju braka donosila sama devojka, a ne roditelji. U Ukrajini ne postoji „ugovoreni brak“ od detinjstva. Ovo je pozitivan primer u odnosu na susedne zemlje u kojima devojkama nije bilo dozvoljeno da imaju svoje odluke prilikom tako bitinih stvari kao što je brak.


Nakon što buduća mlada prihvati bračnu ponudu, dolazi vreme da ona bude predstavljena mladoženjinim roditeljima. Mladina porodica se za ovo ceremoniju temeljito priprema. Kuća i dvorište su počišćeni, stolovi su ukrašeni izvezenim stolnjacima, a sve to ima za cilj da pokaže mladoženjinim roditeljima da će mlada biti odlična domaćica. Predstavljanje mlade podrazumeva i prikazivanje miraza, što znači da mlada mora imati zlatan nakit, ali ne samo to. Miraz može uključivati i zemlju, stoku, i slična materijalna dobra.


Budući mladenci posećuju svoje goste nekoliko dana pre svadbe i uz dubok naklon usmeno ih pozivaju na svadbu. Na dan venčanja, deveruše pomažu da se mlada obuče i spremi. Nakon toga dolazi mladoženja u dvokolici, ali rodbina i prijatelji mu ne dozvoljavaju da uđe pre nego što plati „otkup“ mlade. Ovaj običaj još uvek postoji u nekim ukrajinskim selima. Nakon plaćanja otkupa, mlada i mladoženja odlaze u crkvu na venčanje. Tokom izlaska iz crkve, mladence posipaju žitom. Po dolasku kući, mladenci tradicionalno jedu hleb sa solju. Ovaj običaj se praktikuje kako bi se obezbedilo blagostanje i bogatstvo time što se jede hleb, a so se jede kako bi se oterali zlodusi. Nakon toga počinje prava ukrajinska proslava sa gorilkom i tradicionalnim jelima.


Related Articles

 

Additional information