Raska

 

  • Jošanička Banja


    Jošanička Banja



    Nalazi se u podnožju Kopaonika u dolini reke Jošanice na 550 metara nadmorske visine i samo 25 kilometara od centra Kopaonika. Jošanička banja i njena okolina bogate su šumama sa dobrom saobraćajnom infrastrukturom tako da predstavlja dobar izbor onima koji se odluče za obilazak Kopaonika, Golije i Ibarske doline. U samoj banji postoje hoteli, a može se iznajmiti i privatan smeštaj.  Voda Jošaničke Banje pogodna je u lečenju  sledećih oboljenja: reumatska oboljenja,  stanja nakon povreda i operativnih korektivnih zahvata, degenerativna reumatska oboljenja, lumbago išijas, oboljenje mišića, hiperacidni gastritis, ekcemi i psorijaze, prevencije karijesa...


    Akva park u Jošaničkoj banji nalazi se u predivnom ambijentu ispod Kopaonika, na ulazu u nacionalni park. Na raspolaganju su Vam bazen, kao i prirodno jezero sa termalnom vodom. Takođe tu su đakuzi kade, kafe bar, bogat i sadržajan program za boravak dece.


    Udaljenost od većih gradova:Jošanicka Banja - karta
    -Raška 25 km
    -Kraljevo 74 km
    -Beograd 245 km

    Važniji telefoni:
    Autobuska stanica  036-738-383
    Železnička stanica  036-736-008

    Turistička karta


    Josanicka Banja


    Josanicka Banja


     

  • Kopaonik

     

    Kopaonik

     

     

    Iako preko cele godine nudi uslove za aktivan odmor, Kopaonik je poznat pre svega kao zimski centar. Glavni turistički kompleks sa velikim brojem hotela i skijaškim stazama nalazi se na prostoru Ravnog Kopaonika. Drugi, manji, nalazi se kod sela Brzeće na istočnoj padini. Ime je dobio po tome što su ovde od davnina kopana rudna bogatsva.

     

    Nacionalni park Kopaonik

     

    Planina Kopaonik

     

    Nacionalni park Kopaonik

     

    Planina Kopaonik

     

    Planina Kopaonik

     

    Planina Kopaonik

     

    Kopaonik Hoteli

     

    Kopaonik Smestaj

     

    Smestaj na Kopaoniku

     


    U okolini Kopaonika nalaze se najznačajniji srpski manastiri (Studenica, Žiča, Gradac...), tvrđava Koznik, u ponudi je škola jahanja, splavarenje Ibrom, pešačke ture do najvišeg vrha (Pančićev vrh - 2.017 m), do gejzira i svetilišta “Meotođe”, Markovih stena ili do arheološkog nalazišta “Nebeske stolice”.

    Povezani tekstovi:
    Biljni i životinjski svet Kopaonika
    Ski centar Kopaonik




    Kopaonik - turistička karta Turističko sportski centar ,,Raška”     
    036-738-670
    036-471-230

    Turistička organizacija Brusa    
    037-825-105

     

     

     

     

  • Koznik

     

    Koznik

     

     

    Na 10 km jugozapadno od Aleksandrovca, na vrhu 922 m visokog kupastog brda, stoje ostaci srednjovekovnog grada Koznika. Vidici sa njega se pružaju na velika prostranstva Srbije.

     

    Tvrdjava Koznik Fortress

     

    Ne zna se tačno ko je osnovao grad, ali se pretpostavlja da su to učinili Kelti. Grad je imao značajnu ulogu u doba Nemanjića. Nalazio se na karavanskom putu za Dubrovnik, a najpoznatiji proizvod ovog kraja bilo je vino. Despot Stefan Lazarević ga sa 70 sela daje 1405. godine na upravljanje srpskom vlastelinu Radiču Postupoviću, koji je u narodnim pesmama poznat kao Rade Oblačić. Grad su spalili Turci, a i danas se uz malo sreće mogu naći ostaci ugljenisane pšenice i strela.

     

    Tvrdjava Koznik Fortress

     

    Koznik se nalazi na teško pristupačnom mestu. Prema predanju, materijal za gradnju iznošen je na kozama pa je grad po tome dobio ime. Domaćinstva okolnog sela bila su dužna da za potrebe tvrđave izrade određeni broj strela  po čemu je selo nazvano Strelari. Kasnije je selo po tvrđavi dobilo ime Koznica.

     

    Tvrdjava Koznik Fortress


    Danas je tvrđava sa 7 kula uglavnom dobro očuvana, dok se ostaci predgrađa samo naziru. Okolna brda, iako su bila ogoljena zbog paljenja u ratovima, sada su obrasla gustim šumama zahvaljujući radu gorana. Do starog grada vodi nekoliko šumskih staza. Jedna od njih polazi od sela Koznica. Pešačenje traje oko 45 minuta.

    Tvrđava Koznik se nalazi na putu Aleksandrovac - Jošanička Banja.


    Tvrdjava Koznik - karta

     

  • Manastir Đurđevi Stupovi

     

    Đurđevi Stupovi

     

     

    Manastir Svetog Đorđa  spada u najznačajnija sveta mesta u istoriji srpskog naroda. Još u srednjem veku stekao je naziv ,,Đurđevi Stupovi” po stupovima – kulama koje su ga krasile. Podigao ga je Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića 1171. godine, u prvim godinama posle stupanja na presto. Tačno vreme podizanja crkve utvrđeno je za vreme istraživačkih radova, kada su pronađeni delovi ktitorskog natpisa Stefana Nemanje. Njegov sin, Stefan Prvovencani, opisao je kako je manastir nastao. Prema kazivanju, zatvoren u tamnici od svoje  braće, iz koje je gledao na brdo na kom se danas manastir nalazi, Stefan Nemanja se molio sv.velikomučeniku Georgiju, pomoćniku u nevoljama, da ga oslobodi iz ropstva. U molitvi se zavetovao da će sv. Geogriju po oslobođenju sagraditi manastir njemu posvećen. Sv. Georgije ču molbu i ispuni mu sve što ga je ovaj molio, a Nemanja poče hitno i bez odlaganja zidati hram i ukrasi ga svakom lepotom..

    O posebnom značaju manastira, pored starih biografskih tekstova, govori i izuzetan položaj manastira podignutog na samom vrhu istaknutog uzvišenja tako da dominira nad dolinama Raške i Deževe, u nekadašnjem prestonom području Srbije.

     

     

    Manastir Djurdjevi Stupovi

     


    Drugi ktitor manastira je kralj Dragutin. Za vreme svoje vladavine, a kasnije do kraja života, neprekidno se starao o unapređenju manastirske zajednice. Ulaznu kulu pretvorio je u kapelu i namenio joj ulogu grobnice. Nakon nesrećnog pada sa konja u blizini grada Jelača, odrekao se prestoloa u korist svog brata Stefana Milutina. Desilo se to na čuvenom saboru u Deževi 1282. godine. Po želji kralja Dragutina, taj istorijski događaj ovekovečen je rukom slikara u kapeli manastira sv. Đorđa. Kasnije se Dragutin zamonašio i dobio ime Teokstit. Poznat je kao veliki zadužbinar. Njegove su zadužbine manastiri Tronoša, Papraća, Tavna, Rača, Lomnica. Po njegovoj želji prenet je iz ,,sremske zemlje” u kojoj je živeo u manastir sv. Đorđa i tu sahranjen 1316. godine.

    Turskim osvajanjem Srbije izmenio se svet u kom su Đurđevi Stupovi imali važnu ulogu. Najveća rušenja doživeo je nakon austrijsko-turskih ratova 1689. godine kada je srušena većina manastira pa i obližnja Petrova crkva i crkva u Sopoćanima. Petrova crkva je ubrzo obnovljena, crkva u Sopoćanima tek u XX veku, dok je obnova Đurđevih Stupova još uvek u toku.

     

     

    Manastir Đurđevi Stupovi - karta

     


    Manastir Đurđevi Stupovi je 1979. godine uvršćen u svetsku kulturnu baštinu. Arhitektura crkve objedinjuje dva tada najpopularnija stila gradnje: vizantijski - istočni i romanski - zapadni. Od tada taj stil postaje prepoznatljiv kao Raški stil i biće model za izgradnju mnogih crkava. Zadivljeni lepotom ovog spomenika, pojedini evropski putopisci su svojim izveštajima i opisima spasli deo njegove istorije.

    2000. godine dolaskom monaha počinje njegova duhovna i materijalna obnova. Izgradnjom dela konaka stvoreni su uslovi za život monaha, a trenutno je u toku izgradnja crkve. Rekonstrukcija se izvodi na postojećim temeljima.



    Kontakt
    Manastir Đurđevi Stupovi
    020-35-35-02

     

     

  • Manastir Gradac


    Manastir Gradac



    Manastir Gradac, je jedan od najlepših srpskih manastira, smešten u prelepom prirodnom okruženju. Posvecen je Blagovestima Presvete Bogorodice, a podigli su ga krajem 13.veka srpska kraljica Jelena Anžujska i njen muž kralj Uroš Nemanjić. Za potrebe monaha koji su nadgledali izgradnju glavne crkve, na steni iznad ulaza u manastir, nešto ranije je podignuta manja kapela Sv.Nikole.



    Zahvaljujući francuskom poreklu kraljice Jelene, glavna crkva predstavlja spoj gotskog, romaničkog i srpsko-vizantijskog stila. Glavni uticaj zapadnog stila ogleda se u prelomljenim lukovima i ornamentima.


    Manastir Gradac


    Posle propasti srednjovekovne srpske države, manastir Gradac je zapusteo. Krajem 16.i 17.veka delimično je obnovljen. U njemu su se vekovima nalazile mošti ktitora kraljice Jelene i kralja Dragutina. U 17.veku, bežeci pred Turcima, monasi su poneli njihove mošti i do danas nije poznato gde se nalaze. U narednih 300 godina crkva se nalazila u ruševinama zbog cega su freske veoma oštećene.



    U drugoj polovini 20.veka, manastir je obnovljen. I sa unutrašnje i sa spoljašnje strane ostavljena je crna linija da bi se moglo videti koji je deo originalan, a koji je deo podignut restauracijom. Monaški život je obnovljen 1990. godine.

    Manastir Gradac je udaljen 14 km od mesta Brvenik koje se nalazi na magistralnom putu Kraljevo - Raška. Manastir Gradac je danas ženski manastir.


    Manastir Gradac

     

    Manastir Gradac

     

    Manastir Gradac

     

    Konak Gradac

     

    Manastir Gradac

     

    Manastir Gradac

     

  • Manastir Pridvorica

     

    Manastir Pridvorica

     

     

    Manastir Pridvorica je jedan od najvažnijih istorijskih spomenika u ivanjičkom kraju. Na osnovu Nemanjine povelje date manastiru Studenica, pouzdano se zna da je ovde bio ženski manastir i da su kaluđerice izrađivale kvalitetnu tkaninu i uticale na okolna sela da razvijaju domaću radinost. Crkva arhitektonski pripada Raškoj školi. Smatra se da ga je podigao sluga koji je radio "pri dvoru" kod Nemanjića pa otuda i naziv Pridvorica.

    Muški manastir Pridvorica je jedan od retkih manastira koji ima svoj grb. Udaljen je 28 km od Ivanjice prema Studenici i sa njima povezan asfaltnim putem.

     

     

     

  • Manastir Stara Pavlica


    Manastir Stara Pavlica



    Do zagonetnog manastira Stara Pavlica, čije poreklo nikada nije razjašnjeno, stiže se putem Raška - Kraljevo. Desetak kilometara od Raške nalazi se selo Brvenik i u njemu veća raskrsnica. Levo vodi put do Golije i manastira Gradac, a desno do Stare Pavlice. Posle nekoliko kilometara sa leve strane puta je manastir Nova Pavlica, a samo nekoliko stotina metara dalje, na steni iznad Ibra, impresivni ostaci Stare Pavlice. Ne zna se tačno ko i kada ga je sagradio, ali se pouzdano može reći da je podignut najkasnije do XIV veka. Po arhitekturi predstavlja potpuno jedinstveni dragulj srpske srednjovekovne arhitekture.

     

    Manastir Stara Pavlica

     

     

    Manastir Stara Pavlica

     

    Manastir Stara Pavlica

     

     

    Manastir Stara Pavlica

     

     

    Manastir Stara Pavlica



    Manastir Stara Pavlica - karta

    Turistička karta Raške

     

  • Manastir Studenica

     

    Manastir Studenica

     

     

    Najstariji pisani trag studeničkog manastira potiče od Svetog Save koji kaže: „Naš sveti manastir ovaj, kao što znate, bilo je ovo mesto kao pusto lovište zverova. Kada je došao u lov gospodin naš i samodržac, Stefan Nemanja, koji je carevao svom srpskom zemljom, i kada je on lovio ovde, izvoli mu se da ovde, u ovom pustom mestu, sagradi manastir ovaj na pokoj i umnoženje monaškog čina.“ Od tada je prošlo više od 800 godina, tokom kojih je manastir imao neprocenjiv značaj u očuvanju nacionalne svesti srpskog naroda za vreme turskog ropstva.

     

    Manastir Studenica

     

    Pictures of Studenica Monastery

     


    Studenički manastir po mnogima je jedan od najlepših srpskih manastira ne samo zbog prefinjene arhitekture vizantijsko - raške škole, već i zbog divnog predela planine Golije. Nalazi se 11 kilometara od mesta Ušće na putu Kraljevo - Raška, pokraj reke Studenice. Studenicu je Stefan Nemanja gradio od 1183. do 1196. godine. Na državnom saboru, Nemanja se najpre odrekao prestola u korist svog srednjeg sina Stefana, a zatim se 1196.godine zamonašio i uselio u svoj manastir. Umro je 1199. godine kao monah Simeon, a svi kasniji vladari i vlastela do gašenja srednjovekovne srpske države odnosili su se prema Studenici sa poštovanjem. Pored velikog duhovnog i kulturnog značaja, Studenica je istovremeno bila i prva srpska bolnica koju je osnovao Sveti Sava po ugledu na vizantijske manastirske bolnice, čime srpska država ulazi u porodicu evropske medicine. Istorijski podaci govore da je Sveti Sava bio starešina manastira od 1207. do 1215. godine.

     

    Manastir Studenica

     

    Manastir Studenica

     

     

    Na zapadnom zidu se nalazi freska „Raspeće Isusa Hrista” ili „Studeničko raspeće” kako je još zovu. To je jedna od najlepših fresaka srpske srednjovekovne umetnosti pored „Belog Anđela” iz Mileševe i  „Uspenja presvete bogorodica” iz Sopoćana.

     

    Monastery Studenica

     

    Photos of Studenica Monastery



    Kao što je bio veoma težak za narod, period turske vladavine bio je veoma težak i za Studenicu. Turci su najpre  na početku vladavine pretopili olovnu krovnu konstrukciju u municiju, a opljačkan je nakon velikog austrijsko-turskog rata(1683-1699) posle povlačenja austrijske vojske. Najveća stradanja pretrpeo je za vreme prvog srpskog ustanka. Studenički monasi pružali su veliku podršku ustanicima zbog čega su Turci spalili manastir, a monahu Ruvimu odsekli glavu u Novom Pazaru. Jedan deo monaha sklonio se u manastir Vraćevšnica sa moštima „Svetog Kralja“ (Stefan Prvovenčani), odakle su prenete u manastir Kalenić i konačno vraćene u Studenicu 1839. godine. Pored toga, u Studenici se nalaze i mošti Stefana Nemanje. Od prvobitnog izgleda, manastir je malo toga sačuvao jer je pored paljenja pretrpeo i nestručnu obnovu 1846. godine, kada su slikari preko starih fresaka nabacali novi sloj maltera. Sto godina kasnije, stručnjaci su zidovima vratili prvobitan izgled. Od 14 crkava, koliko ih je nekada bilo, ostale su samo 3.

     

    Manastir Studenica - karta

     

    U ovom biseru srednjovekovne srpske arhitekture, počivaju mošti Stefana Nemanje, njegove žene Anastasije i njihova dva sina Vukana i Stefana Prvovenčanog. Mošti najmlađeg Nemanjinog sina svetog Save, Turci su nekoliko vekova kasnije spalili na Vračaru.

     

    Monastery Studenica



    Manastir Studenica, koji godišnje poseti oko 60000 vernika i turista, danas se nalazi na listi svetske kulturne baštine UNESCO-a. U letnjim mesecima u kompleksu manastira održavaju se brojne muzičke, likovne i dramske manifestacije.

     

     

  • Mataruška Banja


    Mataruška Banja



    Mataruška Banja se nalazi  na desnoj obali Ibra, samo desetak kilometara od Kraljeva i pored samog manastira Žiča. Na koju god stranu da krenete iz ovog lepog mesta imaćete šta da vidite: Žiča, Studenica, Maglič, Ibar, Vrnjačka Banja, planine Goč, Stolovi i Čemerno...Smeštena je na 215 m nadmorske visine i pruža odlične mogućnosti za zdravstveni i sportsko-rekreativni turizam, a ribom bogat Ibar privlačan je za ribolovce.



    Indikacije: svi oblici reumatizma, išialgije, ginekološka oboljenja i sterilitet kod žena, pareze i paralize perifernih nerava, posttraumatska stanja.


    Udaljenost  od Beograda je 180 km.

         Mataruška Banja - turistička karta
          

                             Turistička organizacija Kraljeva
                                     036-316-000
                                     036-311-192

     

     

  • Mataruska Banja Nov


    Mataruška Banja



    Mataruška Banja se nalazi  na desnoj obali Ibra, samo desetak kilometara od Kraljeva i pored samog manastira Žiča. Na koju god stranu da krenete iz ovog lepog mesta imaćete šta da vidite: Žiča, Studenica, Maglič, Ibar, Vrnjačka Banja, planine Goč, Stolovi i Čemerno...Smeštena je na 215 m nadmorske visine i pruža odlične mogućnosti za zdravstveni i sportsko-rekreativni turizam, a ribom bogat Ibar privlačan je za ribolovce.



    Indikacije: svi oblici reumatizma, išialgije, ginekološka oboljenja i sterilitet kod žena, pareze i paralize perifernih nerava, posttraumatska stanja.


    Udaljenost  od Beograda je 180 km.

         Mataruška Banja - turistička karta
          

                             Turistička organizacija Kraljeva
                                     036-316-000
                                     036-311-192

     

     

  • Novi Pazar


    Novi Pazar



    Novi Pazar je osnovao oko 1460. godine turski vojskovođa Isa-beg Isaković. Turski naziv za grad bio je Yeni Bazar. Grad je podignut u blizini Rasa, stare srpske prestonice, na važnom putu koji je vodio od Istanbula za Sarajevo i Dubrovnik. Tako povoljan geografski položaj doveo je do njegovog naglog razvoja pa je Novi Pazar u XVII veku bio jedan od najvećih gradova na Balkanu. Dosta je uništen u XVIII veku u austrijsko-turskom ratu i početkom XIX veka od srpskih ustanika. Sa premeštanjem trgovačkih puteva, grad vremenom gubi značaj tako da danas ima oko 100.000 stanovnika.


    Novi Pazar


    Novi Pazar

    Novi Pazar

    Novi Pazar

    Novi Pazar je najorijentalniji grad u Srbiji sa većinskim muslimanskim stanovništvom. U centru se nalazi mala tvrđava iz najstarijeg perioda grada. Sačuvan je i Amir-agin han iz XVIII veka. U centru Novog Pazara su još Altum Alem i Arap džamija, a odmah iza nje stari hamam (tursko kupatilo) koje je danas na žalost u veoma lošem stanju. U samom gradu i bližoj okolini nalaze se manastiri Sopoćanii Đurđevi stupovi, kao i Petrova crkva - najstarija sačuvana crkva u Srbiji.


    Novi Pazar - karta


    Turistička organizacija Novog Pazara            
    020-338-030
    Turistička karta


     

  • Raška

     

    Raška

     

     

    Kopaonik Ibarska dolina ili Dolina kraljeva kako je je još zovu, predstavlja srce srednjovekovne srpske države. U njoj leže najveće svetinje srpskog naroda, manastiriTurizam - Raška Studenica, Žiča, Đurđevi stupovi, Sopoćani, a ulaz u dolinu još uvek čuva tvrđava Maglič.

    Sa obe strane Ibra uzdižu se planine. Sa jedne strane to je ,,krov Srbije”, nacionalni park i skijaški centar Kopaonik, a sa druge Golija, proglašena od strane UNESCO-a rezervatom biosfere.

     

     

    Manastir Žiča
    Tvrđava Maglič Manastir Crna Reka

     

     

  • Raška - turistička karta

     

    Raška - turistička karta

     

     

    Kopaonik - turistička karta

     

     

     

     

  • Reka Ibar


    Klisura Ibra



    Reka Ibar izvire u Crnoj Gori, ispod planine Hajla. Većim delom svog toka, Ibar se probija kroz uske klisure. Klisura reke Ibar od Kosovske Mitrovice pa do mesta Ušće je jedna od najlepših klisura Srbije. Ibar protiče kroz Rašku, kolevku srpske države, pa se u njegovoj okolini nalazi veliki broj srednjovekovnih manastira. Na samoj obali, smeštena je prelepa tvrđava Maglič, a preko puta nje restoran Jerinin grad, koji preporučujemo za pauzu.

    Ukupna dužina Ibra iznosi 276 km. Na reci se organizuju splavarenja, a tokom leta sportsko-turistička manifestacija "Veliki spust" na kojoj učestvuje više hiljada ljudi. Na žalost, reka Ibar se ne može pohvaliti čistoćom pa će te tokom raftinga na sve strane videti đubre.

    Povezan tekst:
    Rafting na Ibru



     

  • Tvrdjava Maglič

     

    Maglič

     

     

    Kada uđete u dolinu Ibra, gradske slike ostaju iza vas, a smenjuju se slike izuzetnih lepota. Tridesetak kilometara od Kraljeva prema Raškoj, stotinak metara iznad Ibra, na vrhu brda ispred vas će se pojaviti najveći ukras klisure, jedna od najočuvanijih i najlepših tvrđava Srbije - Maglič.



    Ko i kada je podigao ovu fascinantnu građevinu sa sedam kula još uvek se ne zna. Prvi pisani podaci potiču iz  1337.godine. Pominje ga arhiepiskop Danilo II čija žitija pretstavljaju jedan od najvažnijih izvora za proučavanje srednjovekovne srpske istorije. Nalazi se na mestu karavanskog puta koji je nekada povezivao Kosovo i dolinu Morave. Postoje pretpostavke da ga je podigao Uroš I nakon mongolskih osvajanja sredinom XIII veka ili možda Stefan Prvovenčani, da bi zaštitio manastire Žičui Studenicu, ali je brzo izgubio strateški značaj zbog širenja srpske države na jug. Tokom turske okupacije, bio je sedište magličke nahije i u njemu je boravila turska vojska. 

     



    Maglič je danas u jako lošem stanju tako da se ne preporučuje ulazak u tvrđavu iz bezbedonosnih razloga. Ipak, do njega se može stići. Preko puta postoji restoran, a preko Ibra pešački most. Splavarske ture se uglavnom zaustavljaju ovde.

    Tvrđava  Maglič - karta

     

     

Additional information