Ribolov

 

  • Bovansko jezero


    Bovansko jezero



    Bovansko jezero je udaljeno petnaestak kilometara od auto puta BeogradNiš i isto toliko od Sokobanje. Kao i većina srpskih jezera, nastalo je izgradnjom brane 1978. godine kod Bovna, između Aleksinca i Sokobanje. Dugačko je 8 km, široko i do 400 m a najveća dubina iznosi 50 m.


    Bovan

    Bovansko jezero


    Spada u jezera bogata ribom, pa je veoma popularna međe ribolovcima južne Srbije. Ima grgeča, smuđa, deverike, soma.

    Na jezeru postoji polu – uređena plaža na kojoj je moguće iznajmiti pedalina i čamce.


     

  • Čonopljansko jezero


    Čonopljansko jezero



    Čonopljansko jezero se nalazi na Telečkoj visoravni, 15 km od Sombora. Jezero postoji od 1990 .godine i zauzima površinu od oko 40 hektara. Obala je pošumljena i uređena. Poribljavanje se vrši svake godine pa je jezero bogato ribom. Ulovljeni su kapitalni primerci šarana (21.5 kg), amura (22 kg), soma (42.5 kg), tolstolobika, štuke i smuđa. Pecanje je moguće uz dozvolu.



    Do Čonopljanskog jezera se dolazi iz pravca Sombora, Novog Sada i Subotice, preko Čonoplje.


     

  • Garaško jezero

     

    Garaško jezero

     

     

    Garaško jezero je nastalo pregrađivanjem reke Bukulje i nalazi se na desetak kilometara od Bukovičke Banje i Aranđelovca. Mogu se pecati: šaran, štuka, amur, smuđ, i razna bela riba. Obale jezera su strme i teško pristupačne. Jezero nije uređeno za kupanje.

     

    Garaško jezero

     

  • Jezero Ćelije

     

    Jezero Ćelije

     

     

    Jezero Ćelije kod Kruševca je nastalo pregrađivanjem reke Rasine, koja silazi sa Kopaonika. Dobilo je ime po istomenom selu kod kog je izgrađena brana. Dužina jezera iznosi 12 km, a najveća dubina  45 m. Koristi se uglavnom za vodosnabdevanje Kruševca i navodnjavanje zemljišta. Veliki deo jezera se pruža duž puta od Kruševca prema Brusu.

     

    Jezero Ćelije

     

    Jezero Ćelije

     

    Jezero Ćelije

     

    Turistička infrastruktura gotova da i ne postoji, nema čak ni uređenog pristupa jezeru tako da ga  posećuju uglavnom samo sportski ribolovci. Jezero je bogato ribom: ima deverike, belice, šarana, somova.

     

  • Kanjon Drine


    Kanjon Drine



    Pre izgradnje hidroelektrane "Bajina Bašta", kanjon Drine bio je poznat po splavarima koji su niz bučne slapove spuštali balvane, kažu čak do Beograda. Danas Drina nije više tako divlja. Izgradnjom hidroelektrana stvorena su jezera što je omogućilo plovidbu većih brodova od Perućca do Višegrada.


    Kanjon Drine Canyon

     

    Kanjon Drine Canyon

     

    Kanjon Drine Canyon


    Kanjon Drine je jedan od najdubljuh kanjona u svetu (na pojedinim mestima i do 1000 m) i već posle pola sata plovidbe zelena boja vode i šumom obrasle litice stvaraju osećaj kao da ste u nekim egzotičnim krajevima Tajlanda. Tome naročito doprinose na „divlje“ izgrađene sojenice i splavovi na srpskoj obali jezera. Brodiće je moguće iznajmiti na plaži jezera Perućac. Cena vožnje zavisi od broja putnika i dužine vožnje (po želji putnika može trajati i nekoliko sati).

    Jedan od najlepših delova kanjona je ušće reke Brusnice u Drinu, dok su trenuci kupanja u kanjonu nezaboravni.



     

  • Perućačko jezero


    Perućačko jezero (Jezero Perućac)



    U zagrljaju reke Drinei šumovite planine Tare, pribijen uz gotovo vertikalne padine, smestio se Perućac, varošica idealna za odmor. Kada se u Perućac ulazi iz pravca Bajine Bašte prvo se nailazi na rečicu Vrelo. Na prvi pogled ništa neobično, ali negde se može naći podatak da je Vrelo najkraća reka na svetu. Dugačka je tačno onoliko koliko ima dana u godini: 365 metara pa je zbog toga zovu i ,,Reka godina’’. Put uzvodno vodi prema liticama Tare, pored malenih slapova, stare vodenice, ribnjaka i lepih kuća. A nizvodno pravi biser. Reka Vrelo se sa visine od petnaestak metara obrušava u zelenu Drinu formirajući najlepši vodopad Srbije. Iznad vodopada je terasa restorana, gde uz huk vode možete ručati u hladovini visokog drveća. Odmah pored je i stara hidrocentrala, a sa druge strane kamp.


    Jezero Perucac

     

    Jezero Perucac

     

    Jezero Perucac

     

    Jezero Perucac

     

    Jezero Perucac

     

    Jezero Perucac

     

    Lakes in Serbia

     

    Jezera Srbije

     

     


    Dva kilometra prema gornjem toku Drine je Perućačko jezero, nastalo izgradnjom hidroelektrane. Pontonska plaža, restorani, kupalište i čamci deo su sadržaja. Malo dalje, veliki broj kuća na splavovima, neke se mogu i iznajmiti a često se uz splav dobija i čamac . Može se i pecati: som, šaran, skobalj, pastrmka, mrena...
    A još samo malo uzvodno i ulazi se kroz tunel u jedan novi svet koji se retko sa čim u Srbiji može porediti, u nacionalni park Tara.




    Kontakt:
    Turističko sportski centar ,,Bajina Bašta”
    031-865-370
    031-865-900
    Jezero Peručac - karta
    Jezero Perućac - Turistička karta

     

  • Ribolov na Vlasinskom jezeru

     

    Ribolov na Vlasinskom jezeru

     

     

    Vlasinsko jezero, jedno od najlepših jezera Srbije, privlači veliki broj ljubitelja ribolova. Ribolovne vode Vlasinskog jezera su deo zaštićenog prirodnog dobra od velikog značaja, pa se sportski ribolov usklađuje sa aktuelnim ekološkim uslovima. Potrebne informacije o kalendaru lovostaja, dozvoljenoj količini ulova i dozvole mogu se dobiti u USP "Vardenik" - Surdulica.



    Procenjuje se da je godišnji ulov ribe na samom jezeru i okolnim vodotocima oko 20 tona sitne ribe (karaš, klen, bandar, linjak i drugo) i nekoliko tona šarana i amura. Poslednjih godina je popularan lov skoro naseljenog soma, dok je ulov potočne pastrmke ređi. Povremeno ima i ulova štuke, jegulje i skobalja.


    Pastrmke se love od maja do septembra. Leti na otvorenoj vodi, dok je lov pastrmke u proleće uspešniji u severnom delu jezera na kamenitoj obali. Koriste se najčešće klasične varalice, a na kraju sezone se preporučuju krupnije varalice. Najbolji period za lov šarana i amura su avgust i početak septembra. Najčešće se lovi na zapadnoj obali od Vlasine Rid do Bratanovog dela, stadiona i ribarskog kampa. Za pecanje šarana i amura potrebna je dobra priprema mesta, stotinak metara od obale i prihranjivanje na nekoliko metara dubine.



    U južnom, plićem i toplijem delu jezera, uglavnom se na plovak peca sitnija riba od maja do oktobra. Generalno, zavisno od vrste ribe, ribolov je u proleće uspešniji u priobalju, au toku leta i jeseni dalje od obale.

     

    Na Vlasinskom jezeru su zabeleženi ulovi kapitalnih primeraka amura (28 kg), ohridske pastrmke (9 kg), bandara (2 kg).

     

     

  • Ribolov u Smederevu

     

    Ribolov u Smederevu

     

     

    U neposrednoj blizini Smedereva (ribolovno područje Dunav IV I Morava II, površine područja iznosi 3150 ha) ima dosta ribolovnih voda (dve reke, jezera, kanali, bare i mrtvaje) na kojima se obavlja sportski ribolov. Te vode pružaju mogućnost ulova krupne i kvalitetne ribe, naročito bele.



    Glavna i najpoznatija ribolovna voda ovog područja je reka Dunav i to u delu od Orešca (9km od Smedereva) do ušća Velike Morave (12km nizvodno). Na desnoj obali Dunava ima nekoliko dobrih mesta za lov krupnije ribe: kod izletišta "Jugovo", na kamenom nasipu uzvodno od Stare Železare i od ušća kanala Sartid-a u Dunav do ušća Morave (poznata lovišta smuđeva). Na ostalim delovima uspešno se lovi bela riba. Leva obala je još pogodnija, naročito obala Ade, od vrha Ade do sredine i od gasovoda do donjeg kraja Ade. U Dunavu se love sve vrste riba, naročito smuđ, šaran i som. Svi kapitalni primerci (sem štuka) ulovljeni su u Dunavu. Na Dunavu se lovi od polovine maja do kasnih jesenjih dana, prvenstveno pri dnu (sa olovom), a znatno ređe na plovak i varalicom. Lovi se na sve mamce, a posebno dobar mamac za sve vrste riba predstavlja larva vodenog cveta takozvana bela buba, koja se nalazi na pojedinim delovima dunavske obale, u ilovači, neposredno uz vodu.



    Posebno lepih mesta za ribolov ima u dva dunavca. Prvi dunavac se nalazi nizvodno od gornjeg vrha Ade, između banatske, leve obale i obale Ade. U njemu su pogodna mesta na desnoj obali (obala Ade) gde ima dubine, granja i limana. Leva obala je plitka i nezgodna za ribolov. Drugi dunavac je iza prvog, nizvodno, između banatske obale i Male Ade. Dobra mesta za ribolov su stotinak metara ispod vrha Male ade (desna obala), a zatim cela leva banatska obala, sve do mosta na Dunavu, sa dubinom 4-5 m i dobrim mestima za lov soma, šarana i smuđa. Na donjem kraju Male ade gde se nalazi potopljen brod iz Drugog svetskog rata mogu da se upecaju veoma krupni primerci smuđa i šarana.



    Između Male i Velike ade,  paralelno sa drugim dunavcem, nalazi se još jedan dunavac (rukavac) popularno nazvan Drešina bara. Pri nižem vodostaju Dunava na oba kraja tog rukavca pojavljuju se sprudovi koji onemogućavaju ulazak  čamca u rukavac. Tada se formira malo jezero između dve ade u dužini od oko 1,5km u kojem se zadržava dosta ribe, najviše bele ribe i štuke.



    Na početku drugog Dunavca, preko puta vrha Male ade, na banatskoj strani, nalazi se ulaz u rukavac Dunava zvani Aglov. Aglov se prostire uzvodno, paralelno sa Dunavom, a pri većem vodostaju povezuje se sa provalom. Širok je oko 35m sa dubinom oko 2m. Uspešno se lovi bela riba, preko cele godine, a u jesenjim danima i štuka varalicom i kederom.



    Veoma zanimljiva i privlačna voda za ribolov je takozvana Provala koja se nalazi preko puta Prevoza (3,5km od Smedereva prema Beogradu) na banatskoj strani. To je malo prirodno jezero, površine oko 3 ha, nastalo prodorom dunavske vode. Provala je kanalom dugim 200m vezana za Dunav. Voda u Provali je čista i bistra, različite dubine, a na sredini dostiže i do 8m. Pri višem vodostaju Dunava vode provale se razlivaju levo, takozvana “badrika“ i desno. Preko cele godine love se sve vrste šarana i bele ribe a štuka od avgusta do poznih jesenjih dana varalicom i na živu ribu (keder).



    Manje poznato i slabije korišćeno ribolovno područje su Bare na adi, koje se pružaju sredinom ostrva dugog oko 6km. Ima ih desetak, pri višem vodostaju Dunava moguć je ulazak čamcem u Bare, kroz kanal, u blizini donjeg kraja Ade, kroz takozvani Turski šanac. Pri nižem vodostaju može se doći do bara i pešice, ali se ne preporučuje ribolovcima koji ne poznaju Adu, posebno početnicima, da love na ovim terenima. Bare su plitke, obrasle rogozom i u njima se lovi prvenstveno štuka u jesen a ima i deverike, šarana, karaša, linjaka i druge barske ribe.


    Velika Morava je druga velika reka u blizini Smedereva sa donjim tokom od Velikog Orašja do ušća u Dunav, 12km nizvodno od Smedereva. Na Moravi se lovi pri dnu, sa olovom, a pošto je reka prilično brza olovo treba da je teže nego za ribolov na Dunavu. Za ribolov na Moravi se prepočuju mesta su u blizini naselja Šalinac, Trnovče, Lipe i posebno teren od novog drumskog mosta na putu za Požarevac. Ovde se love sve vrste riba, a najčešće mrena (više nego u Dunavu), smuđ, som, dok se šaran lovi manje. Naročito su na glasu krupni somovi iz Morave. Pored nabrojanih riba, u Velikoj Moravi se mogu loviti još i klen, skobalj, deverika, bucov, krkuša i druga bela riba.



    Kanal Sartida se proteže od crpne stanice kod Lipskog vira do Dunava, u dužini od 7 km, prosečne dubine 2,5 m. U njemu se mogu se uloviti krupnije deverike, šaran, karaši, štuka i ponekad smuđ. U blizini sela Kuliča (10 km od Smedereva), sa desne strane nasipa, nalazi se mrtvaja Moravica. Voda je mirna i plitka (do 2 m), sa dosta barskog bilja i panjeva u vodi koji otežavaju ribolov varalicom. Najviše se lovi štuka u jesen. 23km od Smedereva se nalazi  veštačko jezero, tzv Azanjsko jezero. U njemu ima dosta šarana,  linjaka, babuški i karaša. Za lov ribe potrebne su  ribolovačke dozvole Zemljoradničke zadruge iz Azanje. Crna bara se nalazi na izlazu iz Kovina, sa leve strane puta za Deliblato. U njoj se love trofejne štuke, šarani i linjaci. Kovinski dunavac – Poljavica je  bogata ribom naroćito u proleće. Ribolov je moguć i sa obale i iz čamca, a love se sve vrste riba, najviše štuka, som, bela riba i šaran.

     

  • Ribolov u Srbiji


    Ribolov u Srbiji


    Ribolov na Vlasinskom jezeru

    Ribolov u Smederevu



     

  • Zaovinsko jezero


    Zaovinsko jezero



    Nastalo je izgradnjom brane kod sela Zaovine na Tari, 1980.godine. Brana je sagrađena za potrebe hidroelektrane u Bajinoj Bašti pa nivo vode u jednom danu može da se promeni i za nekoliko metara. Kada je veliki vodotok, voda iz Drinese pumpama podiže na Taru, a kada je vodostaj nizak onda se spušta iz Zaovinskog jezera. Tako je ostvareno proročanstvo kremanskih proroka da će Drina jedog dana uzvodno poteći.



    Okruženo je zelenim brežuljcima obraslim četinarima. Na njegovim obalama vlada neverovatan mir jer nema turističkih sadržaja, tako da je pravo mesto za one koji vole da uživaju u lepotama prirode. Kada ste pored same vode, imaćete osećaj kao da ste na moru, a naročito za vreme kišnih i vetrovitih dana. Pogled na Zaovinsko jezero je nešto najlepše što se u Srbiji može doživeti.


     

    Jezero Zaovine

     

     

     

     

     

     

     

    Na pedesetak metara od današnje brane, poznati botaničar Josif Pančić je 1875. godine otkrio do tada nepoznati četinar – omoriku, koja raste samo ovde i koja je po njemu dobila ime. Zaovinsko jezero se nalazi na visini od 900 m, a maksimalna dubina je 110 m. Voda je toliko čista da se uz minimalnu preradu koristi za piće.



    Turističko sportski centar ,,Bajina Bašta”
    031-865-370
    031-865-900


     

Additional information