Razglednice

 

 


Kako su nastale razglednice? Ko je ih je prvi upotrebio i zašto? U ovom članku, pokušaćemo da pronađemo odgovore na ova pitanja. Pojava razglednica dovodi se u vezu sa vojskom. Tačnije, jedan poznati knjižar iz Oldenburga pravio je karte sa likom vojnika - učesnika ratova koje su se slale poštom ne bi li oni kojima su upućene dobili neke vesti o tome šta se zbiva u ratu. Međutim, ovakva poštanska karta, iako podseća idejom, ipak nije bila prava preteča današnje razglednice.

 

1889. godine održana je Pariska izložba u čast Ajfelovog tornja, a svi oni koji bi se popeli na vrh ovog tornja imali su mogućnost da sa njega šalju slike ovog čudesnog zdanja, poput današnjih razglednica.

 

Kada je u pitanju Srbija, prve karte sa ilustracijama nalik današnjim razglednicama pojavile su se u listu „Zmaj“. To je bio novosadski list izdavan u Beču. Na ovim razglednicama prostor namenjen adresi primaoca na sredini razglednice bio je okružen sitnim slikama, da bi kasnije nekoliko beogradskih knjižara počelo da izdaje karte koje su preko cele strane prikazivale fotografije Beograda i Novog Sada u tehnici hromolitografije. Obično su birani prepoznatljivi delovi grada, a bilo je i panoramskih razglednica.


Iako su imale dosta sličnosti sa dopisnicama, razglednice su, baš zbog tog svog šarenila i boja, uvek bile interesantnije i privlačile više pažnje. Pored toga, razglednice su jedan veoma značajan istorijski dokument koji svedoči o nekadašnjem izgledu gradova, ali i o poznatim i znamenitim ljudima čiji lik se često na njima mogao videti. Pored aversa razglednice, vrlo je bitna i njena poleđina jer se na starim razglednicama, osim nekih uopštenih pozdrava, mogu naći i zanimljivi podaci o prošlosti, na osnovu kojih se može steći potpunija slika o ratovima, herojstvu, tadašnjim idolima i odnosu običnog naroda prema vladajućoj klasi.


Prednost razglednice, naročito u sredinama gde je puno nepismenih, je između ostalog u tome što nju svako može doživeti, bez obzira na pismenost jer je u pitanju slikovni zapis. Razglednice su najčešće štampane u obliku pravougaonika, kao pojedinačna karta, ali bilo je i spojenih koje su činile omanje knjige. Rađene su u boji i u crno-beloj tehnici.


U Beogradu je nedavno održana izložba razglednica na kojoj su se mogle videti razne slike počev od pejzaža, preko važnih istorisjkih događaja čiji je jedan trenutak uhvaćen i tako prenesen u večnost, sve do portreta slavnih ličnosti.


Interesantno je napomenuti da je, iako sada živimo u doba reklame, ona oduvek postojala i da se baš ova mala ilustrovana karta koristila kao jedno od sredstava promovisanja hotela, velikih prodavnica, restorana i nekih drugih objekata. Takve razglednice su, zbog atraktivnih ilustracija, oduvek bile najpoželjnije među kolekcionarima.

 

Dodatne informacije