Nemacka


Hamburg


U Hamburg možete otići autobusom, vozom, avionom ili automobilom, ali jedan od najlepših načina da se iz njega nastavi putovanje dalje, nikako nije avionom već krstarenjem Baltičkim morem uz obilazak svih većih baltičkih gradova. Hamburg je svakako jedan do najznačajnih gradova u Nemačkoj. Ako Hamburg posmatramo kao luku, onda je njegov značaj i za Evropu veliki jer je to jedna od najvećih luka u Evropi. Ovaj prelepi grad svoji položajem doprinosi ekonomskom razvoju cele oblasti, što i ne čudi s obzirom na to da je on tačka u kojoj se spajaju putevu koji vode za Evropu, Severno more, Baltičko more i Skandinavsko poluostrvo.



Jedan od najlepših delova grada je Stari grad. Taj stari deo grada sagrađen je oko jezera Binenalster, a ceo Hamburg nalazi se u južnom delu Jutlanda, poluostrva koje pored Nemačke zahvata i značajan deo Danske. Jedna od najlepših građevina u Hamburgu je gradska kuća, poznata pod nazivom Rathaus u kojoj je sada smeštena gradska vlada. Stari deo grada, iako i dalje fantastičan u svojoj lepoti, pretrpeo je veliku štetu tokom požara, a ni tadašnja gradska kuća nije ostala netaknuta. Naprotiv, ona je potpuno urušena. Međutim, meštani ovog grada potrudili su se da sagrade još lepšu i veću gradsku kuću, i izgleda da su u tome uspeli. Danas su mnogi stanovnici Hamburga ponosni na ovo zdanje. Pored više stotina odaja, otkriveno je da se ispod gradske kuće nalazi niz podzemnih prolaza što je otvorilo nova pitanja i dalo dobar povod za nova nagađanja o tome ko je sve i za šta koristio ovaj simbol moći i lepote grada Hamburga ali i čitave zemlje.




Nemojte otići iz Hamburga a da ne posetite crkvu Svetog Nikolaja. Ljudski san o veličini raste pa je tako nekada ova crkva bila najviša tačka koja je ljudskih ruku delo, i to ne samo u Evropi nego i celom svetu. Danas ona to više nije čak ni u sopstvenoj zemlji a kamoli dalje od toga. Crkva je u Drugom svetskom ratu bila jako oštećena, ali se u njenu obnovu namerno nije ulagalo da bi izgled crkve podsetio građane ove zemlje kroz kako mračan, težak i neslavan period je njihov narod prošao.




Hamburg, pored lepih i širokih ulica kojima možete do mile volje šetati a da vam ne bude dosadno, čine i mostovi, kojih ima oko 2500 što je fascinantan podatak za jedan grad makar bio i te veličine kao Hamburg. Kada vam dosadi šetnja, možete se provozati čamcem u Binenalster jezeru. Iz jezera se pruža jako lepo pogled na stari deo grada.

Hamburg može da se pohvali jako dobrom podzemnom železnicom koja će vam omogućiti da bez muke stignete u bilo koji deo grada. Ako posle napornog obilaska, noću ipak umesto sna izaberete lud provod, obavezno idite u Sent Pauli jer će vam ovaj deo grada priuštiti lep i nezaboravan provod.


 


Minhen


Minhen, nekadašnja prestonica Bavarskog kraljevstva, najpoznatiji je danas po festivalu piva, Oktoberfestu, po fudbalskom prvaku Bajernu, ali se može pohvaliti i zanimljivom i bogatom arhitekturom.


Smešten na obalama reke Izar, Minhen je bio raskrsnica puteva sa svih strana sveta, pa je, zahvaljujući svom položaju, postao jak trgovački centar. Tokom Drugog svetskog rata, grad je bio sravnjen sa zemljom, ali po završetku rata, sve zgrade su ponovo izgrađene u istom stilu. Jedna od najimpresivnijih je svakako Rezidencija porodice Vitelsbah, koja je vladala Bavarijom. Svojim baroknim dvoranama, porcelanskim kolekcijama i ekstravagantnim detaljima podseća na neki od dvoraca iz bajke, a u centralnoj dvorani, Antikvarumu, nalazi se trezor sa freskama dug 69 m, koji je služio i za izaganje vrednih antičkih skulptura.



Glavni gradski trg je Marijenplac i na njemu se odvijaju sva važna okupljanja, naročito navijača Bajerna, a tu se mogu sresti i brojni ulični umetnici, od slikara do pantomimičara. Za sve posetioce je nezaobilazan Engleski park, prostrana i besprekorno čista oaza mira. Interesantan je i rotirajući restoran, smešten na visini od 181 m, ali to je samo podnožje visokog televizijskog tornja sa čijeg se vrha može videti cela Bavarska.



Minhen ima i puno muzeja koje svakako treba posetiti. Muzej Glipstok čuva kolekciju kolekciju rimskih i grčkih skulptura, dok se moderne postavke nalaze u muzeju Brandhorst. Nemački muzej nauke i tehnike u Minhenu jedan je od najvećih muzeja ove vrste na svetu, a u njemu se mogu videti najrazličitija prevozna sredstva, naučni instrumenti i svemirske kapsule. Vredi pogledati i crkvu Svetog Petra iz 1180.godine, kao i Frauenkirhe , „ žensku crkvu“ iz 1487. Legenda kaže da je graditelj crkve bio u paktu sa đavolom za vreme njenog podizanja, pa se zato na njenom ulazu nalaze đavolje stope.



Glavna manifestacija u Minhenu je tradicionalni festival piva Oktoberfest. Brojne pivnice tada širom otvaraju svoja vrata posetiocima iz celog sveta, a najpoznatija je Hofbrauhaus. Ova pivnica je sagrađena još davne 1589.godine, a smatra se da je u njoj 1920.godine Hitler osnovao svoju Nacionalsocijalističku partiju.


 


Hajderlberg


Na mestu gde se spajaju tri nemačke regije, Baden-Virtemberg, Rajnland-Pfalc i Esen, nalazi se gradić Hajdelberg, jedan od najstarijih univerzitetskih centara u Nemačkoj i veoma popularna turistička destinacija za sve romantike.



Smešten je na obalama reke Nekar i okružen šumovitim brežuljcima i vinogradima, a srce grada je stari grad, ili Altstadt, koji spaja tradicionalno i savremeno. Iako sa novim fasadama, zdanja u Hajdelbergu su samo adaptirani stari magacini, mlinovi ili konjušnice. Popularni Marštal iz 19.veka, koji je služio kao skladište oružja, danas je univerzitetski auditorijum. Na gradskom trgu se nalazi kuća viteza Svetog Đorđa, koja neprekidno radi kao hotel već 300 godina. Međutim, najznačajnija turistička atrakcija u Hajdelbergu je čuveni Hajdelberška dvorac, smešten na brdu iznad starog dela grada na 80 m visine, okružen šumama i vinogradima. Do njega se dolazi putem od oko 1000 stepenica koje vode do ruševina dvorca, koje odišu mešavinom barkonog, gotskog i renesansnog stila. Kraljevska dvorana je i dalje u dobrom stanju i danas se koristi za razne kulturne manifestacije i festivale.



Iz doba romantizma, ostala je čuvena „Aleja filozofa“, šetačka staza na Hajligenbergu, ili Brdu svetaca, koju su često koristili filozofi, profesori i kniževnici, te je po njima i dobila ime. U Hajdelbergu se nalazi bačva za vino od 195000 litara, koja je sigurno jedna od najstarijih i najvećih bačvi na svetu. U ovom gradiću je 1907.godine pronađena i vilica „hajdelberškog čoveka“, stara oko 600 000 godina, koja je najraniji pokazatelj postojanja ljudske rase u Evropi.


Današnji univerzitet „ Rupreht-Karl“ u Hajdelbergu osnovan je još davne 1386.godine i prva je visokoškolska ustanova u Nemačkoj. Mnogi poznati filozofi, nobelovci i naučnici stekli su obrazovanje na ovom univerzitetu. Ovde je Martin Luter govorio o svojim učenjima i shvatanjima, otkriven je nikotin kao glavni aktivni sastojak duvana, a 1817.godine, Karl von Drajs je patentirao bicikl. Tu su i jedna od najstarijih svetskih biblioteka, osnovana još 1421.godine, Muzej apotekarstva iz 19.veka, u kome se mogu videti laboratorijski instrumenti i knjige čuvani od srednjeg veka, kao i studentski zatvor, za pijane studente koji su remetili red i mir. Brojne naučne institucije se nalaze u Hajdelbergu, kao što su Evropska molekularno-biološka laboratorija, Institut Maks Plank i Nemački centar za istraživanje raka.


Hajdelberg godišnje poseti oko tri miliona turista. Oni mogu uživati u brojnim festivali koji se organizuju u Hajdelberškom dvorcu tokom jula i avgusta, u festivalu klasične muzike „Hajdelberško proleće“, međunarodnom sajmu uskršnjih jaja, kao i u sajmu raznih predmeta i suvenira iz srednjeg veka.



 

Dodatne informacije