Singidunum

 

Singidunum se prvi put spominje 279.godine p.n.e. kao naseobina keltskog plemena Skordisci. Njih su, 85. godine p.n.e., sa tih prostora oterali Rimljani, pod čijom je vlašću naselje bilo sve do 5.veka. Rimljani su ovde napravili kastrum, ili vojni logor.  U njemu su se nalazile oficirske zgrade, barake za vojnike, mesta za obuku i zanatlijske radnje, a ležao je na području Gornjeg grada i parka Kalemegdna. Imao je dve kapije – portu praetoriu, kod Deferdarove kapije, i portu decumanu, kod beogradske biblioteke, i njeni ostaci se i danas mogu videti u biblioteci, u Rimskoj dvorani.Ostaci zidina kastruma i ugaone kule i dalje stoje kod Despotove kule, iza Zindan kapije. Kastrum je imao i pristanište, blizu kule Nebojše, ali je ono zatrpano i zatvoreno u 19.veku. Singidunum je u početku imao status vojnog i opštinskog mesta, potom grada sa ograničenom samoupravom i na kraju kolonije rimskih građana.

Civilni deo naselja prostirao se od Tvrđave do Bulevara kralja Aleksandra, a veliki broj današnjih ulica se i dalje nalaze u istom položaju kao i u vreme Rimljana. Glavno mesto okupljana je bio gradski trg, koji se nalazio na području Narodne banke. Tu su se održavale važne manifestacije, o čemu svedoče pronađeni ostaci žrtvenika i spomenika božanstvima. Gradske upravne zgrade su se nalazile na trgu, a od njega su se odvajale dve glavne ulice sa stambenim jedinicama i trgovinama.

Singidunum je imao sistem kanalizacije i vodovod sa keramičkim cevima. Korišćen je sve do 19.veka, a u vreme Turaka duž vodovoda su se zidale kule na kojima se prodavala voda. Tako je nastala i poznata Terazijska česma. Pored toga, naselje je imalo i javno kupatilo, koje se nalazilo na Studentskom trgu, ličilo je na današnje spa centre, sa svlačionicama i prostorom za masažu i vežbanje.

Prvi sačuvani podaci iz vremena Singidunuma su posveta na jednoj mermernoj ploči,kao i dva natpisa na grčkom i latinskom, nađeni kod Univerzitetske biblioteke i Saborne crkve. O ovom periodu svedoče i brojni rimski sarkofazi, nađeni duž ulica Majke Jevrosime i Palmotićeve, rimsko groblje kod Stambol kapije,  kao i dve nekropole – jedna u ulici Tadeuša Košćuška, i druga koje se pružala od Trga republike do Malog Mokrog Luga.

 

 

 

Dodatne informacije