Planine


Stolovi



Stolovi su planina u centralnoj Srbiji, jugozapadno od Kraljeva, omeđena sa zapadne strane rekom Ibar koja je odvaja od Čemerne planine i Troglava. Sa istoka joj je granica reka Ribnica, a sa južne Brezanska reka koja se uliva u Ibar i odvaja Stolove od Studene planine. Obronci Stolova na severu dosežu do manastira Žiče.



Najviši vrh Stolova je Usovica (1375 m). Drugi po visini je vrh Čiker (1325 m). Uspon prema Usovici moguće je izvesti iz više pravaca: iz Kamenice, Brezne, Žiče, Dobrih strana i Magliča. Najčešće se koristi pravac od Planinarskog doma u Brezni o kome brine PSD „Gvozdac“.



 

 

Divčibare

 

 

Divčibare su još davne 1932. godine proglašene za vazdušnu banju, zahvaljujući ruži vetrova koja pozitivno deluje na ljudski organizam. Taj blagotvorni uticaj divčibarske klime je prvi spoznao Knez Miloš 1882. godine boraveći na Divčibarama u Gospodarskim kolebama.

Smeštene na samo 104 km od Beograda i 180 km od Novog Sada, poseduju 4 Parka prirode prvog reda: Čalački potok, Velika Pleć, Zabalac, Crna reka. Još jedna od odlika Divčibara je bogat biljni i životinjski svet, obilje izvora i pogodna konfiguracija zemljišta. Okolne visove i blage prevoje sneg godišnje prekriva oko 2 meseca. Sve to čini Divčibare podjednako privlačnim i zimi i leti. Idealan spoj planinskog i banjskog, zelenilom zaštićenog kutka, kako za kompletan psihofizički odmor, relaksaciju, rekonvalesenciju, tako i za kompletne pripreme sportista, rekreativnu nastavu, programe u prirodi, školice za decu i odrasle.

 

Najviši vrh Divčibara leži na 980 metara.

 

 

Kako stići na Kopaonik

 

 

Na Kopaonik se može stići iz više pravaca. Sa zapadne strane, Ibarskom magistralom od Kraljeva preko Jošaničke Banje. Sa istočne strane se može stići putem Niš - Blace - Brus - Brzeće. Do turističkog centra se može doći i putem Kruševac - Brus - Brzeće.

 


Zlatibor - Selo Zakosi



Selo Zakosi nalazi se pored magistralnog puta Zlatibor - Nova Varoš, desetak kilometara od centra Zlatibora, na nadmorskoj visini od 840 m. Selo je okruženo prelepim pejzažima i odiše mirom i tišinom.



 

 

Planina Rudnik

 

 

Planina Rudnik smeštena je u srcu Šumadije, 100 km južno od Beograda. U davnim vremenima, Rudnik je bio centar rudarske delatnosti, po čemu je i dobio ime. U rudarskim oknima najviše se eksploatisalo srebro, olovo i bakar. prema brojnim tragovima može se zaključiti da su na Rudniku postojala rimska naselja, a u srednjem veku je to bio značajan zanatski centar srpske države. Dubrovnik i Sasi su u 14.veku ovde imali svoje kolonije. Zbog svojih izvanrednih klimatskih uslova, visoke jonizacije vazduha, vazdušnih strujanja, velike osunčanosti i očuvane prirude, Rudnik je 1922 .godine proglašen za vazdušnu banju.

Najviši vrh, Cvijićev vrh, leži na 1132 m. Pored njega, još 8 vrhova se nalazi na visini od preko 1000 m. Do Rudnika vode dobri putevi iz svih pravaca. U krugu od tridesetak kilometara nalaze se manastiri Vraćevšnica, Vujin i Nikolje, istorijska mesta Takovo i Oplenac, kao i ostaci srednjovekovnog Jerininig grada na vrhu Ostrvica .

 

Istoimena varošica Rudnik, prostire se na nadmorskoj visini od 500 do 700 metara.

Smeštaj na ovoj planini možete naći na stranici Smeštaj na Rudniku.

 

 

Dodatne informacije