Pecine


Hadži-Prodanova pećina



Hadži-Prodanova pećina se nalazi 7 km od Ivanjice. Ime je dobila po poznatom Karađorđevom vojvodi Hadži-Prodanu Gligorijeviću (1760-1820), koji je u pećinu sklanjao zbegove. Ispred ulaza nalazila se stara crkva koju je izgradio vojvoda. Na žalost, prilikom izgradnje puta 1975 .godine, crkva je greškom srušena. Na istom mestu izgrađena je nova crkva. Pećina je ispitana u dužini od 400 m. U njoj je pronađeno 25 novih vrsta pećinskih životinja (insekata). Pored toga, pronađene su i posude iz starijeg gvozdenog doba i paleolita, tako da pećina predstavlja i značajno arheološko nalazište. U pećini je pronađen zub dugačak 12 cm i delovi lobanje što ukazuje na prisustvo pećinskog medveda, zveri duže od 3 m i teške preko jedne tone.



 


Bogovinska pećina



Bogovinska pećina je smeštena na padinama Južnog Kučaja u istočnoj Srbiji, nedaleko od magistralnog puta Boljevac - Zaječar.

Dužina istraženih kanala iznosi oko 6 km. Kroz najveći deo pećine protiče rečica koja ističe na ulazu. Pre nego što se počelo sa uređenjem za turističke posete, dešavalo se da tokom zime rečica preplavi celu pećinu. Dublji deo pećine je bogat nakitom.

U okolini postoji više zanimljivih mesta koja vredi obići ili gde možete pronaći smeštaj: Felix Romuliana, Rtanj, Sokobanja, Borsko jezero, Lazareva Pećina.

Od Beograda se stiže auto putem do Paraćina, a zatim preko Boljevca do sela Bogovina.

Udaljenost:
Beograd 220 km

 


Lazareva pećina



Od više stotina speleoloških objekata u istočnoj Srbiji, Lazareva pećina je jedan od najznačajnijih. Spada u grupu izvorskih objekata. Pećina je sastavljena od 2 nivoa kanala: starijeg suvog fosilnog i mlađeg rečnog aktivnog. Ukupna dužina istraženih kanala iznosi 8 km, a za turističke posete je uređen 1 km. Ima više prostranih dvorana i veoma je bogata pećinskim nakitom.

Lazareva pećina predstavlja značajan arheološki lokalitet, koji omogućava da shvatimo jedno davno izgubljeno vreme i trnovit put ljudskog društva od vremena lovačko - nomadskog stepena razvoja do savremene civilizacije. Ostaci ognjišta, koliba i radnih prostorija, jasno ukazuju da je pećina nekada davno bila svojevrsni zanatski centar. Pećina je prošla kroz nekoliko faza života:

 

  • lovačko stanište (4.i 3.milenijum p.n.e)
  • metalurški centar (prva polovina 2.milenijuma p.n.e)
  • ima indicija da je živela i kasnije, čak možda i u srednjem veku

 

Za Lazarevu pećinu su vezane brojne Legende. Prema jednoj od njih, pećina je dobila ime po knezu Lazaru jer su se posle Kosovskog boja ostaci srpske vojske bežeći pred Turcima sklonili u nju. Nastanjivali su je neko vreme i tu hranili. Po drugoj legendi, pećina je dobila ime po hajduku Lazaru, koji se u njoj krio od Turaka. Najlepša dvorana u pećini je Devojačka soba kroz čiji ulaz može proći samo vitka devojka. U njoj su u vreme Turaka navodno sakrivane devojke.



Prvi opis pećine dao je Feliks Kanic, a kasnije i naš Jovan Cvijić. Živi svet Lazareve pećine obiluje brojnim, slabo proučenim oblicima života. Još 1923. godine,međunarodni tim biologa otkrio je dve, za nauku nove vrste nižih životinja. Naši savremenici su opisali još 20 vrsta. Najbrojniji stanovnici Lazareve pećine su slepi miševi. To je njihov omiljeni dom jer od 27 vrsta slepih miševa koje žive na Balkanu, 24 je ovde našlo svoj dom. Pećine kao zatvoreni sistemi, svoje stanovnike vode sopstvenim putevima evolucije.

Pored pećine se nalazi malo jezero i motel. Pećina je uređena za turističke posete.

Udaljenost: 
Bor 21 km
Zlot 3 km

 

 


Stopića pećina



Stopića pećina se nalazi na Zlatiboru, između sela Trnave i Rožanstva, nedaleko od puta centar Zlatibora – Sirogojno. Dobila je ime po zaseoku Stopići. Karakteriše se 18 m visokim i 35 m širokim i  ulazom. Pored toga, unutrašnjost krije  još dve atrakcije: 9,44 m visok vodopad Trnavskog potoka i bigrene kade. Bigrene kade su udubljena oivičena kamenim zidovima, u kojima se sakuplja voda koja se pretače u vidu kaskada. Neke su duboke i do 7 m.



Pećina je otvorena za posete. Iako je klima u njoj pod uticajem spoljašnje – zimi hladnije, a leti toplije, ipak i u letnjim mesecima temperatura retko prelazi 10. stepen pa se treba obući.

Udaljenost
Turistički centar Zlatibora  19 km
Belgrade 250 km
Užice 30 km

Kontakt
031-583-377


Stopica Pecina Cave

 

Stopica Pecina Cave

 

Stopica Pecina Cave


 


Rajkova pećina



Po bogatsvu pećinskog nakita, Rajkova pećina je jedna od najlepših u Srbiji. Ono što je posebno izdvaja u odnosu na druge pećine je veoma bučan potok koji teče duž 1129 m rečnog horizonta od ukupno 2303 m pećinskih kanala. Rečni horizont, koji izgleda kao neka scena iz avanturističkih filmova, prvi je istražio 1894. godine naš najveći geograf Jovan Cvijić.

 

 

Ime je dobila po hajduku Rajku. Prema legendi, hajduk Rajko je u ovim krajevima opijao putnike i pljackao ih, a blago sakrivao u pećini. Nakon što su po predanju Rajka obesili, pećina je postala meta mnogobrojnih lovaca na zakopano blago. Hajduk Rajko je na jednoj ruci imao 4 prsta i na grobu popa Martina u Bugarskoj, sa kojim je sarađivao, navodno je zapisano da je šaka sa 4 prsta znak gde je blago zakopano.

Da je Rajko stvarno postojao ukazuje to što se pored pećine, čitav ovaj kraj zove Rajkovo, ali jedini pisani trag koji se sa njim može povezati je dokument u kom izvesna porodica kaže: „Moramo nastaviti put dalje jer nam ubiše Rajka“.

Nalazi se 3 kilometra od centra Majdanpeka.

 

Kontakt
Turistička organizacija Majdanpeka
030-596-184
Rajkova pećina
030-584-204

Turistička karta istočne Srbije

 

Rajkova pećina - karta

 

Rajkova pecina

 

Rajkova pecina

 

 

Rajkova pecina

 

Rajkova pecina

 

Rajkova pecina

 

 

 

Rajkova pecina

 

Dodatne informacije