Nacionalni parkovi


Nacionalni park Tara



Iako su prve inicijative da se planina Tara proglasi za nacionalni park potekle još pedesetih godina prošlog veka, to je učinjeno tek 1981 .godine.


Da na Tari postoje prirodne retkosti značajne za celu planetu, bilo je poznato još od istraživanja našeg poznatog botaničara dr. Josifa Pančića.



Planina Tara je područje šumskih ekosistema od kojih neki spadaju u najproduktivnije u celoj Evropi. Na Tari su otkrivene 34 šumske i 19 livadskih zajednica. Šume pokrivaju 80% teritorije Nacionalnog parka od čega su 75% mešovite sastojine jele, smrče i bukve. Simbol Tare je tercijerni relikt Pančićeva omorika. Uz Pančićevu omoriku, poseban značaj imaju tisa, mečija leska, božur, paprat rebrača, dervenski različak, božikovina, jeremičak...U šumama Tare je registrovano više od 250 vrsta gljiva, od kojih su samo 3 otrovne. Jedna od njig je zelena pupavka, najopasnija gljiva Evrope.


Od raznovrsne flore najzanimljiviji su mrki medvedi i autohtone divokoze koje se mogu sresti već na visini od 290 m (inače se na drugim mestima retko viđaju ispod 1000 m). Za nauku su značajni alpska rovčica i endemit Pančićev skakavac. Od 135 vrsta ptica, 43 su selice. Najvrednije su istovremeno i one najugroženije: orlovi, sokolovi i druge grabljivice. Planinske potoke, jezera i Drinu nastanjuje oko 40 vrsta riba među kojima su najcenjenije pastrmka, som, lipljan i mladica.


 


Specijalni rezervat prirode "Uvac"



Specijalni rezervat prirode Uvac je stavljen pod zaštitu da bi se sačuvao i razmnožio beloglavi sup, retka vrsta orla lešinara, impozantne veličine. Nalazi se na teritoriji opština Nova Varoš i Sjenica i zauzima površinu od 7543 hektara. Centralnu morfološku celinu rezervata predstavlja kanjonska dolina reke Uvac sa dolinama njenih pritoka. Vode reke Uvac su duboko usekle svoje koriro u krečnjačke stene. Prosečna dubina dolina je između 200 i 300 m, a maksimalna 350 m.


Beloglavi supovi


Rezervat Uvac izdvaja prisustvo preko 100 vrsta ptica. Pored beloglavog supa, među najznačajnijim su: suri orao, veliki ronac, orao zmijar, poljska eja, orao ribar, sivi soko, soko lastavičar, prdavac, buljina i druge. Značajno je i prisustvo retkih i ugroženih vrsta sisara i druge faune...Prirodno čiste vode vodotokova i akumulacija, staništa su 12 vrsta riba, kao što su mladica, potočna pastrmka, jezerska pastrmka, zlatovčica, lipljan, klen, skobalj, mrena i druge, a njihovi pojedini delovi prirodna su plodišta.

Specijalni rezervat prirode Uvac karakteriše velika raznovrsnost flore, šumskih i ostalih biljnih zajednica.

Povezani tekstovi:
Kanjon Uvca

Kontakt: Rebronja Mesko - koordinator čuvarske službe, 064-867-47-15, 063-832-95-98
vožnje čamcem, razgledanje meandara, obilazak ušačkog pećinskog sistema



 

 

Nacionalni parkovi i rezervati prirode

 

 

Nacionalni parkovi Srbije

Rezervati prirode

Parkovi prirode

 

 

 

Park prirode Tikvara

 

 

Park prirode Tikvara je smešten na teritoriji opštine Bačka Palanka, uz levu obalu Dunava. Prostire se na 508 hektara i u državnoj je svojini. Osnovu ovog Parka prirode predstavlja jezero Tikvara sa mrežom rukavaca Dunava, kanala i močvarnih površina. U parku dominiraju šume mekih lišćara među kojima se izdvaja za naše podneblje veoma retki taksodijum ili močvarni čempres.

Zime su umereno duge i hladne, leta topla, dok su proleće i jesen umereno topli sa blagim prellazima. Zemljište je nastalo delovanjem Dunava, odnosno taloženjem peska i fine granulacije.

Park prirode Tikvara je izuzetno pogodan za razne vidove sportskih aktivnosti. Na Tikvari su ponikli mnogi svetski šampioni u sportovima na vodi. U neposrednoj blizini Tikvare se nalazi moderna sportska hala i rekreacioni centar sa raznim sadžajima. Tikvara predstavlja jedan od najvećih zimovnika bele ribe na Dunava. Sve to, uz kvalitetan smeštaj, doprinelo je da Tikvara postane jedna od interesantnijih turističkih destinacija u ovom delu Srbije.

Kontakt
Javno preduzeće sportsko rekreacioni centar "Tikvara" Bačka Palanka
021 751 789
021 741 333

 

 

 

Nacionalni park Fruška Gora

 

 

Fruška Gora, izdvojeno šumsko ostrvo na jugu Panonske nizije, stanište je velikog broja vrsta ptica. Tome značajno doprinose blizina Dunava i močvarnih staništa. Na osnovu bogatstva ornitofaune, ovo je jedno od najvrednijih područja u Srbiji. Na Fruškoj gori je evidentirano postojanje 211 vrsta ptica, od čega se u samom Nacionalnom parku može sresti 150 . U poslednjem veku, sa Fruške Gore je nestalo oko 100 vrsta ptica (suri orao, crni lešinar, crna lunja i dr). Istovremeno su se pojavile neke nove vrste zbog sađenja četinara, voćnjaka i formiranja površinskih kopova. U nove vrste spadaju gnezdarice: drozd kamenjar, daurska lasta, obični kraljić, planinska crvenorepka.

Tokom jeseni i proleća, Fruška Gora je značajno područje gnežđenja mnogih retkih vrsta ptica. Među njima se izdvajaju orao krstaš, orao belorepan i orao kliktaš, pčelarica, crna žuna, belovrata muharica, crna roda. Zbog značaja za očuvanje ugroženih vrsta, područje Fruške Gore je uvršteno u listu Međunarodno značajnih područja za ptice (IBA).

Nacionalni park Fruška Gora organizuje za posetioce različite programe posmatranja ptica na šumskim i stepskim staništima i jezerima. Za posmatranje orlova iz blizine, Nacionalni park je izgradio osmatračnicu na zimskom hranilištu za grabljivice.

Povezani tekstovi o Fruškoj Gori:
Planina Fruška Gora
Fruška Gora - Put vina

 

 

Dodatne informacije